Arhiva

Šta možete da učinite da zaštitite svoje zaposlene tokom krize?

2QzSVF4l

Ukoliko ste vlasnik biznisa, verovatno ste, tokom 2020. godine, shvatili da je vaša odgovornost prema zaposlenima dobila nove dimenzije. Dok su se neki poslodavci pokazali kao organizovani, empatični i spremni da izađu u susret potrebama svojih zaposlenih (zbog čega su zaslužili i lojalnost koja je u skladu sa veličinom krizne situacije), drugi su otkrili da su nepouzdani i nespremni da se nose sa izazovima.

Svaki ozbiljan poslodavac želi da se nađe u prvoj grupi jer razume da zadovoljni i lojalni zaposleni mogu da izdvoje njegov biznis od konkurencije i dovedu do napretka. 

Donosimo vam 4 načina da svoje zaposlene učinite bezbednima u doba krize.

1. Otvorena komunikacija

U vremenu krize HR sektor treba sasvim da se fokusira na ljude. Bitno je da im pokažete da vam je stalo do toga kako se oni osećaju i sa kakvim se dodatnim izazovima suočavaju. Otvorite više kanale komunikacije kako bi svako mogao da nađe onaj na kome mu najviše odgovara da se izrazi. Neko će vam teže reći šta ga muči tokom telefonskog razgovora jer će mu nedostajati kontakt licem u lice. Najavite mu onlajn video sastanak i recite mu da pripremi sva pitanja koja ima za vas. Drugima će biti lakše da se izraze u pisanoj formi. Prilagodite se tako da umete da ih čujete na koji god način da vam se obrate.

2. Jasno definisanje daljih koraka firme

Vaši zaposleni treba da znaju šta ih čeka. U vremenu krize, kada je sve nesigurno i promenjivo, uspešno vođen biznis pruža strukturu i definisane ciljeve. Ne očekuje se da znate sve odmah jer se situacija svakodnevno menja, ali trebalo bi da zaposlene unapred obavestite o mogućim i razmatranim opcijama. To znači da nije u redu da ih naknadno obaveštavate o, primera radi, smanjenju plate za mesec koji su već radili (ovo konkretno nije ni legalno), da im ne kažete kada će se makar razmatrati povratak na rad u kancelariji (ukoliko rade od kuće), da ih ne obavestite o tome da postoji mogućnost otkaza usled smanjenja obima posla i slično. Najprostije rečeno, treba da znaju gde ste se zaputili i da li će taj put i dalje biti zajednički.

3. Jasno definisanje zadataka i zaduženja zaposlenih

Menadžeri imaju zadatak da ponesu veliki teret i organizuju posao tako da svakom zaposlenom bude jasno šta se tačno od njega očekuje i koja zaduženja treba da izvrši. Kriza podrazumeva i pojačan stres, a neretko i smanjenu produktivnost, tako da je važno da zaposleni uvek imaju pred sobom listu svojih svakodnevnih zaduženja. Ukoliko je obim posla smanjen i nema aktivnih zadataka, zaposlene treba preusmeriti ka zadacima koji su ranije ostajali u drugom planu ili ka osmišljavanju predloga novih rešenja koji bi mogli pomoći unapređenju biznisa. Važno je samo da svako dobije zaduženja koja odgovaraju njegovoj poziciji i interesovanjima kako bi se produktivnost dovela do maksimuma.

4. Podrška za najugroženije

Činjenica je da kriza ne pogađa jednako sve i da neki zaposleni više stradaju. U slučaju smanjenja plata, trebalo bi poštedeti one sa najmanjim primanjima. Posebno ugrožene radnike trebalo bi dodatno novčano stimulisati. Ukoliko znate da je neko u porodici vašeg zaposlenog već ostao bez posla, briga za zaposlenog podrazumeva da im, ukoliko je ikako moguće, ne ukidate još jedan izvor prihoda ako već morate da donosite teške odluke i pravite rezove. 

Konačno, zaposlenima pomažete da se tokom krize osećaju bezbedno tako što poslujete humano i gradite poverenje i posvećenost brinući o ljudima koji brinu o vašem biznisu

Dopao Vam se tekst?
Podelite ga sa prijateljima!

Autor

Tekstovi nastali u periodu od 2019. do 2023. godine na prvoj verziji portala sačuvani su u okviru arhive.

Više o Arhivi