Arhiva

Saveti jednog biznismena u doba korone

MnuTbKyb

Zadesila su nas teška vremena. Vlasnici malih i srednjih preduzeća moraju da donose odluke koje nikada do sada nisu, možda čak nisu o njima ni razmišljali. Neke su teške, neke neplanirane, neke možda i dramatične, ali od njih zavisi budućnost onoga što ste možda i ceo život gradili.

Evo nekih mojih saveta na šta treba naročito obratiti pažnju u vreme krize kao što je ova, izazvana virusom korona. 

1. Sačuvati i obezbediti ljude. Kada izbije kriza prvi potez vlasnika malog ili srednjeg preduzeća treba da bude briga o sopstvenim zaposlenima. Nema posla ako nemate ljude sa kojima radite. Kriza nekada zna i da potraje i za sve to vreme vi morate da imate posadu koja će možda morati da se menja na pojedinim mestima, ali će za sve to vreme biti dovoljno brojna da održava pravac i brzinu vašeg bojnog broda.

2. Da saznate šta su znanja i veštine vaših ljudi. Ako već niste do tada, u krizi ćete morati vrlo brzo da se informišete šta ko od vaših ljudi zna. I ne samo ono što je pre krize znao da radi, već i neke druge veštine i znanja koje se tek prepoznaju u vreme opasnosti. Shvatićete da neki ljudi pored toga što su odlični grafički dizajneri ili prevodioci imaju i prirodnu moć empatije da jako dobro razumeju uplašene i dezorjentisane ljude. Ili da menadžer koji godinama uspešno vodi odeljenje nije baš dobar komunikator i da mu je neophodna pomoć u planiranju i realizaciji krizne komunikacije. 

3. Ko vam je potreban sa strane. Kada uvidite šta sve nemate u firmi brzo morate da reagujete i angažujete potrebno znanje i ljude sa tržišta. Nećete imati vremena za neku ozbiljnu regrutaciju zato je uvek bolje da za vreme krize angažujete profesionalce za određene usluge. Problem nastaje što i druge male i srednje kompanije vuku slične poteze i dodatno se stvara potreba za advokatima, finansijskim savetnicima, PR-ovima… Budite brzi i ne pregovarajte previše. Posle krize ćete biti pametniji i spremniji, sada je bitno da vaš biznis preživi.

4. Kakav vam je cash flow. Kada stane ili se drastično smanji posao obično se ne smanjuju troškovi. Plaćanje rente, nabavka repromaterijala, plate zaposlenih, plaćanje državnih dažbina ostaju i u vreme krize ili znatno kasnije dođe do njihovog smanjenja. U međuvremenu treba isplatiti i po nekoliko puta sve ove obaveze, a prihoda nema. Odakle? Zato na početku krize treba što hitnije sagledati kakav je cash flow u prva dva meseca. I brzo donositi odluke koje će ga ojačati.

5. Kakva vam je perspektiva. U doba velike krize kakva je ova sa koronavirusom nisu sva preduzeća na isti način pogođena. Vaš je zadatak da se uputite u kakvoj je situaciji vaša konkurencija u zemlji, ali i vaša delatnost u drugim državama u kojima je kriza stigla ranije. Jer, ako je vaša delatnost ozbijno ugrožena širom planete teško da ćete i vi bolje proći ovde i zato morate da budete rigorozniji u teškim odlukama koje morate da donesete. Ne čekajte da i vi lupite glavom o zid. Svaki dan je bitan i svaka informacija iz vaše struke je možda od presudne važnosti za donošenje pravilnih odluka. 

6. Da li postoji mogućnost supstitucije. Ako vaš proizvod ili usluga neće biti potrebni u vreme krize možete li sa malim investicijama da promenite vaš proizvodni program i da sa tim nečim što ranije nije bilo atraktivno sada, ipak, sačuvate neki minimum funkcionisanja, ali i prihoda. Nešto što ranije niste radili jer je bilo malo profitabilno možda je sada vaša slamka spasa da, ipak, nešto radite i zarađujete. Odličan je primer kompanija koja je prva preorjentisala svoju proizvodnju dušeka i jorgana u proizvodnju zaštitnih maski. 

 7. Hoćete li biti društveno odgovorni. Pored toga što svako od nas donosi odluku hoće li pomoći nekom oko sebe, za poslovanje kompanije jako je bitno i kako će ona biti viđena u očima klijenata ili kupaca za vreme krize. Da li ste bili među prvima koji ste pomogli i donirali nešto, bilo novac, bilo vreme svojih zaposlenih ili ste se sve vreme krize sakrivali od očiju javnosti i ni sa čim niste doprineli da bol i patnje društva budu manje. Nekada to nije bilo toliko bitno, ali sada u ovo vreme sve veće transparentnosti poslovanja sve više kupaca i o tome razmišlja kada procenjuje čiju će robu kupiti i kada kriza prođe. 

8. I ako pogrešite brzo se ispravite. Niko nije bezgrešan, naročito u vreme povećane tenzije kakvo sa krizom uvek dolazi. Ali, nemojte da se plašite i da neke odluke ne donosite samo zato što niste sigurni da li su do kraja ispravne. Nešto mora da se promeni, možda izbori nisu idealni, možda ni jedna od odluka nije do kraja dobra, možda i vi ne znate koji je izbor najbolji, ali ako vi niste spremni da presečete, ako ste neodlučni to onda zna da košta mnogo više nego da ste doneli nedovoljno dobru odluku. Zato delajte pa ako ste pogrešili brzo menjajte odluke dok ne nađete pravi put. 

9. U krizi ste najčešće sami. Dok u mirnodopskom poslovanju imate vremena i da angažujete, ali i da se raspitate kod više umnih glava kojima verujete u doba krize ćete najčešće morati sami da donosite odluke. Ne samo da će ti drugi pametni ljudi u vreme krize možda imati i neke druge pametnije poslove, nego i oni koji će vam biti dostupni verovatno neće biti spremni da u vreme povećanog rizika, a smanjenog vremena promišljanja, preuzimaju rizik loše odluke umesto vas. Zato u se i u svoje kljuse što bi rekla ona narodna. 

10. Nikad ne pokazujte svoju slabost pred svojim zaposlenima. Koliko god da je vama lično teško to vaši zaposleni ne smeju da vide. Njima je u krizi više nego ikad potreban oslonac i sigurna ruka kormilara. I možda se vi lično ne osećate tako ili niste sigurni koji je pravi put, ali to vaši ljudi ne treba da znaju. To je vaša muka, ali u vaša 4 zida. U vašem preduzeću vi ste lider, vi ste oslonac i najjači stub na koji će se svi oslanjati. Ako se on ljulja i cela kompanija podrhtava!

Piše: Borislav Miljanović PHD, CEO Represent System

Dopao Vam se tekst?
Podelite ga sa prijateljima!

Autor

Tekstovi nastali u periodu od 2019. do 2023. godine na prvoj verziji portala sačuvani su u okviru arhive.

Više o Arhivi